City
Izbor tekstova iz medija o Balama Novosti

Izbor tekstova iz medija o Balama

16.04.2015

Mediji često izvještavaju i pišu o događajima u Balama i prenose informacije iz rada Općine. Donosimo izbor tekstova objavljenih u hrvatskim medijima u posljednje vrijeme.

Bale - 180 milijuna eura za novu viziju života i turizma
Projektom koji mijenja krajolik donedavno siromašne istarske općine promijenit će se i način života stanovništva, ali i pogled na budućnost tu­rizma u Hrvatskoj. Prostorno-programska studija baljanskog priobalja koju je realizirao Studio 3LHD ovih će dana biti predstavljena potencijalnim ulagačima. Tako se ideja koju je prije nekoliko godina plasirao Plinio Cuccurin, a koja je mnogima izgledala nestvarnom, primakla realizaciji. Konačna Programsko-prostorna studija bit će prezentirana u vidu knjige, koju dizajnira studio Cavapayer (koautori dizajna projekta) u utorak u 20 sati u Društvu arhitekata Zagreb. Tamo će govoriti i Cuccurin koji je izjavio: - Mo­ja je vi­zi­ja bi­la da Ba­le tre­ba uči­ni­ti po­želj­nim za ži­vot naj­pri­je oni­ma ko­ji su tu ro­đe­ni, ali i svi­ma dru­gi­ma ko­ji tu že­le do­ći i pri­hva­ti­ti ­ovaj na­čin ži­vo­ta. Na­kon ove tri go­di­ne je­dno­sta­vno sam po­no­san na či­nje­ni­cu da se od star­tne pe­tor­ke pri­ja­te­lja s ko­ji­ma sam ­sjeo i pri­čao o tom pro­je­ktu ne­da­vno za Sve­ta tri kra­lja na sa­stan­ku oku­pi­lo dva­de­se­tak su­ra­dni­ka ko­ji da­nas ra­de na tom pro­je­ktu. Tih dva­de­se­tak lju­di za­je­dno sa ­svim sta­no­vni­ci­ma opći­ne do­slo­vno ži­vi za to mje­sto i že­li ga po­kre­nu­ti. Zna­nje i isku­stvo ko­je sam že­lio pre­ni­je­ti oči­to je naišlo na plo­dno tlo. Hoće li se sve ovo osta­lo ostva­ri­ti u go­di­nu, dvi­je ili tri go­di­ne, to je sada sa­mo pi­ta­nje vre­me­na, više ne po­sto­ji pi­ta­nje hoće li pro­jekt uspje­ti ili ne­će, to apso­lu­tno više ni­je upi­tno - za­klju­ču­je Cuc­cu­rin.  Istar­ska opći­na Ba­le sa svo­jih tek nešto više od ti­su­ću sta­no­vni­ka i osam­de­se­tak če­tvor­nih ki­lo­me­ta­ra ­površine po­slje­dnje je če­ti­ri go­di­ne zbog projekta Bale  epi­cen­tar svo­je­vr­snog po­li­ti­čko-po­du­ze­tni­čkog ek­spe­ri­men­ta. In­ci­ja­tor je Pli­nio Cuc­cu­rin, je­dan od čel­nih lju­di i naj­ve­ćih di­o­ni­ča­ra ­Adris gru­pe, i sam ro­dom Ba­lja­nin, či­ja je ne­za­vi­sna li­sta na izvan­re­dnim izbo­ri­ma 2004. pre­u­ze­la ­vlast u opći­ni, a to je po­tvr­di­la i go­di­nu da­na ka­sni­je. Uz kon­sen­zus ­svih stra­na­ka Cuc­cu­rin na ne­ki na­čin pro­vo­di pro­jekt pre­tva­ra­nja opći­ne u fun­kci­o­nal­nu po­du­ze­tni­čku stru­ktu­ru ko­ja bi tre­ba­la fun­kci­o­ni­ra­ti na prin­ci­pi­ma odr­ži­vog ra­zvo­ja te ra­ci­o­nal­nom ko­rište­nju pri­ro­dnih re­sur­sa ba­ljan­skog pri­o­ba­lja. S gru­pom isto­mišlje­ni­ka ini­ci­rao je pro­jekt Mon Pe­rin ko­ji uklju­ču­je akti­vno­sti udru­ge Mon Pe­rin i isto­i­me­ne tvr­tke osno­va­ne pot­kraj 2005. go­di­ne či­ji su osni­va­či gra­đa­ni Ba­la, Opći­na Ba­le i "pri­ja­te­lji Ba­la", ka­ko se na­zi­va­ju oso­be ko­je ni­su sta­no­vni­ci opći­ne, a izra­zi­le su že­lju da su­dje­luju u pro­je­ktu.   

Zakup na 50 godina
Od po­če­tnog te­melj­nog ka­pi­ta­la od 12 mi­li­ju­na ku­na i 740 osni­va­ča na­kon go­to­vo tri go­di­ne došlo se do 30 mi­li­ju­na ku­na i 900 udje­li­ča­ra, od če­ga ve­ći­nu i da­lje či­ne sta­no­vni­ci i Opći­na te se bez nji­ho­ve su­gla­sno­sti pre­ma Društve­nom ugo­vo­ru ne mo­gu do­no­si­ti naj­va­žni­je odlu­ke društva. Ulo­ga tvr­tke Mon Pe­rin je da se na ne­ki na­čin po­du­ze­tni­čki bri­ne o ra­zvo­ju opći­ne, pr­ven­stve­no da upra­vlja naj­vre­dni­jim re­sur­som, općin­skim ze­mljištem na ko­jem je pre­dvi­đe­na gra­dnja tu­ri­sti­čkih obje­ka­ta. Gra­đa­ni Ba­la la­ni su se oso­bnim taj­nim ­izjašnja­va­njem odlu­či­li, što je pre­se­dan u Hr­vat­skoj, da Opći­na ne pro­da­je svo­je ze­mljište, već da ga da­je u du­go­ro­čni za­kup pa je ta­ko tvr­tka Mon Pe­rin ja­vnim na­tje­ča­jem ze­mljište na ko­jem se tre­nu­tno na­la­ze dva au­to­kam­pa do­bi­la u za­kup na 50 go­di­na, a u idu­ćem ko­ra­ku na tom bi ze­mljištu tre­ba­li do­bi­ti i pra­vo gra­đe­nja - obja­snio je Cuc­cu­rin. Na­kon tri ­uspješne go­di­ne ­pred Ba­la­ma tek su naj­ve­ći ko­ra­ci: oče­ku­ju se su­gla­sno­sti na ko­na­čni pri­je­dlog ur­ba­ni­sti­čkog pla­na pri­o­ba­lja, usko­ro se oče­ku­je po­kre­ta­nje zna­čaj­nih go­spo­dar­skih akti­vno­sti na tom ze­mljištu pu­tem stra­teških par­tner­stva s do­ma­ćim i stra­nim in­ve­sti­to­ri­ma, a tvr­tka Mon Pe­rin pa­ra­lel­no bi se tre­ba­la pot­kraj go­di­ne pre­tvo­ri­ti u di­o­ni­čko društvo i pla­si­ra­ti na tr­žište ka­pi­ta­la. Pro­stor­no-pro­gram­ska stu­di­ja ba­ljan­skog pri­o­ba­lja či­ja će se pre­zen­ta­ci­ja odr­ža­ti u uto­rak u 19 sa­ti u Društvu ar­hi­te­ka­ta Za­greb, izu­ze­tno je va­žan do­ku­ment ko­ji će ubr­zo bi­ti pre­zen­ti­ran i po­ten­ci­jal­nim ula­ga­či­ma. No Cuc­cu­rin ­objašnja­va ka­ko je bi­tno ra­zli­ko­va­ti to da se u Ba­la­ma odlu­či­lo da će se naj­pri­je stvo­ri­ti ide­ja i vi­zi­ja te po­sti­ći odre­đe­ni stu­panj ra­zvo­ja da bi se tak na­kon to­ga po­zva­li ula­ga­či sa stra­ne da su­dje­lu­ju u pro­je­ktu. - Ri­ječ je o obr­nu­tom pro­ce­su od ­onog u salučaju Bri­ju­ni ri­vi­je­re ili tvor­ni­ce ­Rockwool, ­gdje se ili tek da­la ze­mlja na ra­spo­la­ga­nje ili se po­ja­vio in­ve­sti­tor sa svo­jom ide­jom a on­da mu se dao pro­stor - ­objašnja­va Cuc­cu­rin. A lo­kal­na za­je­dni­ca ni­je bi­la ta ko­ja je pro­cije­ni­la ko­je lo­kal­ne re­sur­se tre­ba ra­zvi­ja­ti, do­da­je. Opći­na je ne­da­vno usvo­ji­la i Stu­di­ju ru­ral­nog kra­jo­bra­za, či­me je odre­đen na­čin gra­dnje stan­ci­ja, tra­di­ci­o­nal­nih sta­rih istar­skih se­lja­čkih ima­nja ka­kvih je na po­dru­čju Ba­la osam­de­se­tak i či­ja je obno­va ta­ko­đer u pla­no­vi­ma. To je bio i ­uvjet da bi se tvr­tka Mon Pe­rin po­ja­vi­la na na­tje­ča­ji­ma za du­go­ro­čan za­kup, odno­sno da bi do­bi­la mo­gu­ćnost da izgra­di i ne­ku od tih stan­ci­ja te da bi ra­zvi­ja­la i ru­ral­ni tu­ri­zam. - Ur­ba­ni­sti­čki ­plan je ­dovršen i oče­ku­ju se su­gla­sno­sti mi­ni­star­sta­va kul­tu­re i zašti­te oko­liša, no Cuc­cu­rin tvr­di da ne bi smje­lo bi­ti pro­ble­ma. Bi­tno je reći  da se našom stu­di­jom ne di­ra­ju ar­he­o­loška na­la­zišta, a gra­dnja ni­je pre­dvi­đe­na na obal­nom po­dru­čju već na okol­nim br­di­ma, 500-600 me­ta­ra od oba­le, ta­ko da ne oče­ku­je­mo ni­ka­kvih po­teško­ća - ­objašnja­va.  

Studija isplativosti
Za­da­tak koji se našao ­pred Stu­di­jem 3LHD je­dan je od ­onih za­da­ta­ka o ko­jem sa­nja sva­ki ar­hi­tekt - izra­di­ti ur­ba­no-pro­gram­sku stu­di­ju ci­je­log, izni­mno atra­kti­vnog po­dru­čja ko­je je ­zbog ra­znih po­vi­je­snih okol­no­sti osta­lo ne­i­zgra­đe­no. Ri­ječ je da­kle o ar­hi­te­ktu­ri ko­ja se ba­vi ide­jom ži­vo­ta u za­je­dni­ci, što je u hr­vat­skim okvi­ri­ma po­tpu­na no­vost. Sil­vi­je No­vak iz 3LHD ­objašnja­va fi­nan­cij­sku kon­stru­kci­ju: - Pre­ma pro­ra­ču­ni­ma, ula­ga­nja u pri­o­ba­lje izno­sit će oko 180 mi­li­juna eu­ra, od to­ga bi 120 mi­li­ju­na eu­ra išlo u tu­ri­sti­čke obje­kte. Na oba­li se na­la­zi for­ti­fi­ka­cij­ski kom­pleks Bar­ba­ri­ga u ko­ji je pre­ma pro­cje­ni za­je­dno s in­fra­stru­ktu­rom po­dru­čja po­tre­bno ulo­ži­ti 60 mi­li­juna eu­ra. Stu­di­ju ispla­ti­vo­sti ra­dio je ho­tel Par­tner ko­ji je do­ka­zao da je ri­ječ o ispla­ti­vom ula­ga­nju. - Do­bi­li smo mo­gu­ćnost i pri­li­ku, pri­ča Sil­vi­je No­vak, da ra­di­mo na pro­je­ktu od sa­mog po­če­tka, pri­je izra­de pro­stor­nog pla­na opći­ne. 3LHD je s ti­mom su­ra­dni­ka na­pra­vio pro­stor­no pro­gram­sko rješ­enje i po­nu­dio kon­cept tu­ri­sti­čkog pro­i­zvo­da, pro­cje­nu in­ve­sti­ci­je i stu­di­ju ispla­ti­vo­sti u tu­ri­sti­čke pro­je­kte u ba­ljan­skom pri­o­ba­lju. U ­ovom je pro­je­ktu izu­ze­tno ja­ka so­ci­o­loška kom­po­nen­ta kao i po­li­ti­ka upra­vlja­nja pro­sto­rom. Ur­ba­ni­sti­čkim pla­nom je pre­dvi­đe­no da uda­lje­nost ­smještaj­nih ka­pa­ci­te­ta od oba­le bu­de oko se­dam­sto me­ta­ra, ka­ko bi oba­la na ko­joj je pre­dvi­đe­na gra­dnja tri re­kre­a­cij­sko-za­ba­vna cen­tra osta­la otvo­re­na za ko­rište­nje ­svim tu­ri­sti­ma i po­sje­ti­te­lji­ma. Na de­vet ki­lo­me­ta­ra ne­ta­knu­te oba­le i oko 450 he­kta­ra, ako je po pla­nu, izbje­ći će se svi pro­ble­mi ko­ji ina­če na­sta­ju ­zbog ne­plan­ske gra­dnje.  

Zaštita prirode
Ar­hi­te­kti ko­ji su ja­vno­sti naj­po­zna­ti­ji po split­skoj Ri­vi te višestru­ko na­gra­đi­va­nom Mo­stu bra­ni­te­lja u Ri­je­ci (me­đu osta­lim uru­če­na im je i pre­sti­žna AR+d ­Award za naj­bo­lje ar­hi­te­kte ­ispod 40.) pro­jekt su ra­di­li i te­ren­skim istra­ži­va­njem te su ne­ko vri­je­me i bo­ra­vi­li s lo­kal­nim sta­no­vniš­tvom. Cje­lo­­ku­pni pro­jekt, na­vo­de, vo­di ra­ču­na o zašti­ti pri­ro­dnog kra­jo­li­ka i ne pre­dvi­đa ve­li­ku gra­dnju u pro­sto­ru. Po­že­ljan ra­zvoj je da­kle ­onaj ko­ji će naj­ma­nje utje­ca­ti na oko­liš u smi­slu na­rušava­nja pri­ro­dne i ljud­ski stvo­re­ne ra­vno­te­že. Pre­ma kon­ce­pci­ji ra­zvo­ja opći­ne sa 1200 sta­no­vni­ka mje­sto Ba­le bi fun­kci­o­ni­ra­lo po prin­ci­pu ­grad ho­tel. U 80 po­sto­je­ćih stan­ci­ja, ko­je su da­nas za­pušte­ne (­osim na­ra­vno na­da­le­ko po­zna­te Me­neng­he­ti), na­kon što bi se ada­pti­ra­le i re­kon­stru­i­ra­le, bo­ra­vi­le bi obi­te­lji ko­je bi se bri­nu­le o ima­nju te da go­sti ima­ju sve pre­du­vje­te ugo­dnog bo­rav­ka. - Na stan­ci­ji bi ži­vje­la je­dna do dvi­je obi­te­lji ko­je bi odr­ža­va­le stan­ci­ju, uzga­ja­le agro­kul­tu­ru lo­ka­li­te­ta te pru­ža­le vi­so­kokva­li­te­tan ­smještaj su­pro­tan ma­so­vnom tu­ri­zmu. U pri­o­ba­lju au­to­mo­bil­ski pro­met ne po­sto­ji, a pro­me­tna sred­stva bi­la bi ele­ktri­čni ­vlak, elek­tri­čni au­to­mo­bil i bi­cikl. Ci­je­lom će se po­dru­čju pri­stu­pa­ti s dvi­je odre­dišne to­čke. Svi su obje­kti, na­vo­de iz ar­hi­te­kton­skog stu­di­ja, ja­vnog ka­ra­kte­ra. - Ni­su pla­ni­ra­ni re­zi­den­ci­jal­ni obje­kti kao ni pri­va­tni ­smještaj. Pla­ni­ra­ni ­smještaj­ni ka­pa­ci­tet za či­ta­vo po­dru­čje je 1800 kre­ve­ta, a ci­je­lo po­dru­čje dne­vno će mo­ći pri­mi­ti oko 3000 po­sje­ti­te­lja. ­Osim u stan­ci­ja­ma ra­spo­re­đe­nim po ci­je­loj opći­ni po­sje­ti­te­lji će bo­ra­vi­ti u tri no­va ho­te­la, ­gdje je ve­ći­na ­smještaj­nih ka­pa­ci­te­ta za­mišlje­nih u stu­di­ji, a ri­ječ je o ho­te­li­ma San Po­lo, Co­lo­ne i Pa­ra­via. Svi ­smještaj­ni ka­pa­ci­te­ti ima­ju če­ti­ri ili pet zvje­zdi­ca. Za ho­tel naj­više ka­te­go­ri­je pre­na­mi­je­nit će se i for­ti­fi­ka­ci­ja ­Fort For­no. Na oba­li će je­di­no bi­ti sagra­đe­na tri re­kre­a­cij­sko-za­ba­vna cen­tra ­usko ve­za­na uz lo­ka­li­te­te. Ta­mo će se na­la­zi­ti ­park, re­kre­a­cij­ski i ­wellness cen­tar. Ka­ko su ka­pa­ci­te­ti za ­smještaj opti­mal­ni, ­cilj je pla­ni­ra­ti sa­dr­ža­je ko­ji mo­gu fu­kci­o­ni­ra­ti či­ta­vu go­di­nu i na taj na­čin utje­ca­ti na pro­du­lje­nje tu­ri­sti­čke se­zo­ne. Na po­dru­čju for­ti­fi­ka­cij­skog kom­ple­ksa Bar­ba­ri­ga za bo­ga­tu kli­jen­te­lu pre­dvi­đe­no je ­golf-igra­lište sa 18 ru­pa, a for­ti­fi­ka­ci­je Pa­ra­via pre­na­mi­je­nit će se u ­golf-­klub. U Ba­la­ma po­sto­ji 390 vr­sta le­pti­ra, a od 1992. ovo po­dru­čje vri­je­dno je na­la­zište ko­sti­ju di­no­sa­u­ra, sve su to po­da­ci ko­ji su isko­rište­ni u stu­di­ji. Na na­la­zištu osta­ta­ka di­no­sa­u­ra pre­dla­že se gra­dnja pa­le­on­to­loškog edu­ka­cij­skog par­ka ko­ji bi se pro­te­zao od na­la­zišta ­ispod mo­ra, pre­ko oba­le pre­ma unu­trašnjo­sti. Ba­le se pro­mo­vi­ra­ju i kao re­gi­ja je­din­stve­nog ma­sli­nar­stva sor­te, "buža", te re­zi­den­ci­ja ple­me­ni­taške ve­ne­ci­jan­ske obi­te­lji Bem­bo. Za­mišlje­no je i obi­lje­ža­va­nje i vi­zu­al­no obli­ko­va­nje bi­je­lih ce­sta.  

Najbolje čuvana tajna
Iz ar­hi­te­kton­skog stu­di­ja da­lje na­vo­de: - Pre­ma agro­nom­skoj stu­di­ji, opći­na je po­di­je­lje­na na zo­nu ma­sli­nar­stva, zo­nu vi­no­gra­dar­stva, ra­tar­stva i eko­loškog po­vr­tlar­stva. Sti­mu­li­ra­la bi se pro­i­zvo­dnja si­ra na po­dru­čju mje­sta Kr­med, vi­na na po­dru­čju mje­sta Go­laša, Pi­ža­nov­ca i stan­ci­je Bem­bo, a ­ulja u mje­stu Ba­le. Na taj način mo­gu­će je u go­spo­dar­skom smi­slu pro­mo­vi­ra­ti Ba­le kao ­grad ­ulja, Kr­med ­kao grad si­ra i Go­laš ­kao grad vi­na. Stu­di­jom se pla­ni­ra ure­đe­nje bo­ta­ni­čkog vr­ta, ko­nji­čkog cen­tra, uzle­tišta za ba­lo­ne na to­pli ­zrak, ro­ni­la­čkog cen­tra, ma­sli­ni­ka iz 16. sto­lje­ća, cr­kvi­ca i vi­di­ko­va­ca. - Do­bro ra­zve­de­na oba­la, broj­ni za­lje­vi i pla­že, buj­na ve­ge­ta­ci­ja, sli­ko­vi­ti kra­jo­li­ci te ar­hi­te­kton­sko i ar­he­o­loško na­sli­je­đe či­ne ovo po­dru­čje je­dnim od naj­bo­lje ču­va­nih taj­ni u Hr­vat­skoj - sma­tra­ju u 3LHD-u te na­vo­de ka­ko je upra­vo i fi­lo­zo­fi­ja nji­ho­va ure­da "ne­pre­ki­dno istra­ži­va­nje no­vih mo­gu­ćno­sti in­te­ra­kci­je i in­ter­gra­ci­je ar­hi­te­ktu­re, društva i po­je­din­ca", te ka­ko su usmje­re­ni na in­te­gra­ci­ju ra­zli­či­tih di­sci­pli­na, ar­hi­te­ktu­re, ur­ba­nog i pej­za­žnog kra­jo­li­ka, di­zaj­na i umje­tno­sti. Na pro­je­ktu su su­ra­đi­va­li sa stru­čnja­ci­ma iz po­dru­čja bren­din­ga, tu­ri­zma, zašti­te kul­tur­ne bašti­ne, mar­ke­tin­ga i fi­nan­ci­ja. Ova stu­di­ja, na­vo­de, slu­ži kao po­dlo­ga za oči­to­va­nje i pro­vje­ru na­mje­re za sve za­in­te­re­si­ra­ne stra­ne: cje­lo­ku­pnu ja­vnost, stru­čne in­te­re­sne sku­pi­ne, bu­du­će in­ve­sti­to­re i bu­du­će ko­ri­sni­ke.  

900 članova trgovačkog društva Mon Perin d.o.o.
Tr­go­va­čko društvo Mon Pe­rin d.o.o. osno­va­no je krajem 2005. go­di­ne, a nje­go­va po­se­bnost pro­i­zla­zi iz či­nje­ni­ce da su osni­va­či društva sta­no­vni­ci opći­ne Ba­le, sa­ma opći­na Ba­le i pri­ja­te­lji Ba­la. Oko 740 čla­no­va ­ovog društva u tre­nu­tku nje­go­va osni­va­nja pri­ku­pi­lo je te­melj­ni ka­pi­tal vri­je­dan 12 mi­li­ju­na ku­na. Da­nas društvo ima više od 900 čla­no­va i ka­pi­tal ve­ći od 30 mi­li­ju­na ku­na. Te­melj­ni ­cilj osni­va­nja i dje­lo­va­nja društva je akti­vi­ra­nje ma­te­ri­jal­nih i ljud­skih re­sur­sa ko­ji će bi­ti po­kre­ta­čka sna­ga i oko­sni­ca bu­du­ćeg ra­zvo­ja opći­ne Ba­le. Potkraj 2008. go­di­ne pla­ni­ra se i pre­o­bli­ko­va­nje društva u di­o­ni­čko društvo, a po­tom i izla­zak na tr­žište ka­pi­ta­la.    

Be­spla­tni te­re­ni za gra­dnju mla­dim obi­te­lji­ma
Uz ­plan pri­o­ba­lja za gra­đa­ne Ba­la po­se­bno je za­ni­mljiv de­talj­ni ­plan po­dru­čja Gro­te, uz sje­ver­ni rub po­vi­je­sne je­zgre sa­mog mje­sta Ba­le. Na 19 he­kta­ra ­ovog po­dru­čja opći­na će u su­sta­vu da­va­nja pra­va gra­đe­nja be­spla­tno di­je­li­ti te­re­ne za gra­dnju mla­dim obi­te­lji­ma, ka­ko bi osta­ja­le u Ba­la­ma i da­le no­vi ra­zvoj­ni im­puls sta­rom gra­di­ću ko­ji da­nas ima tek tre­ći­nu ne­ka­daš­njeg sta­no­vništva. Pr­vi na­tje­ča­ji za do­dje­lu gra­đe­vin­skog ze­mljišta kao pra­vo gra­đe­nja mla­di­ma za je­dnu ku­nu, bi­lo da je ri­ječ o po­sto­je­ćim sta­no­vni­ci­ma ili o oni­ma ko­ji ­ovdje že­le do­ći ži­vje­ti, kre­ću već u ožuj­ku. Mla­dim obi­te­lji­ma bit će na­mi­je­nje­no 114 lo­ka­ci­ja za gra­dnju, 36 u ni­zu ko­ji će sli­je­di­ti sa­dašnju gra­dnju uz ce­stu, 36 u du­pleks i šest u sa­mo­stal­nim obje­kti­ma. Uz broj­ne sa­dr­ža­je i par­ko­vno obli­ko­va­nje na za­pa­dnom di­je­lu Gro­ta mo­ći će se gra­di­ti 23 re­zi­den­ci­jal­ne gra­đe­vi­ne, u ko­ji­ma će se za­in­te­re­si­ra­ni mo­ći ba­vi­ti i tu­ri­zmom. Te će se gra­đe­vi­ne gra­di­ti po sa­daš­njem ti­pu gra­dnje, s ti­pi­čnim kor­ta­ma i por­tu­ni­ma, ma­ksi­mal­no vi­si­ne je­dnog ka­ta.  

Sport­ska dvo­ra­na u Balama
Sport­ska dvo­ra­na u Ba­la­ma, ko­ja je sagra­đe­na prošle go­di­ne, dru­gi je naj­ve­ći ­objekt u mje­stu, na­kon cr­kve (nešto više od 1000 m2), bu­du­ći da je di­men­zi­ja odre­đe­na di­men­zi­ja­ma košar­kaškog igra­lišta. Sagra­đe­na je u sa­mo 6 mje­se­ci. Re­a­li­za­ci­ja je obja­vlje­na u je­sen­skom bro­ju ­Wallpapera te na ­webu de­ze­ena. Našla se i na na­slo­vni­ci New Eu­ro­pean Ar­chi­te­ctu­re, po­se­bnog izda­nja ar­hi­te­kton­skog ča­so­pi­sa A10 Han­sa Ibe­ling­sa ko­ji se sma­tra je­dnim od na­ju­gle­dni­jih ča­so­pi­sa u Eu­ro­pi, ­gdje te­o­rij­ski dio o hr­vat­skoj ar­hi­te­ktu­ri u bro­ju piše Kru­no­slav Iva­nišin. Kon­stru­kci­ja dvo­ra­ne je na­pra­vlje­na od be­ton­skih plo­ča, izva­na oblo­že­na ka­me­nom. Ar­hi­te­kti su po­se­bno vo­di­li ra­ču­na o mje­ri­lu pro­sto­ra u ko­ji su in­ser­ti­ra­li ve­li­ki ja­vni vo­lu­men, te ma­te­ri­ja­lu ko­ji je pre­po­zna­tljiv, ali pri­mije­njen na druk­či­ji, su­vre­men na­čin.   

Kakvu će korist imati Baljani?
Ispre­ple­te­ne akti­vno­sti Opći­ne te udru­ge i isto­i­me­ne tvr­tke Mon Pe­rin do­ni­je­le su broj­ne ko­ri­sti ži­te­lji­ma ma­le istar­ske opći­ne, mno­ge od ­njih vr­lo izra­vne. Ci­je­na općin­skog gra­đe­vin­skog ze­mljišta po­ra­sla je u po­slje­dnje tri go­di­ne sa 25 na 140 eu­ra. To je be­ne­fit ko­ji po­ka­zu­je svi­ma oni­ma ko­ji ima­ju ne­kre­tni­ne da te ne­kre­tni­ne sa­da mo­gu unov­či­ti za zna­tno ve­ći ­iznos - ka­že Cuc­cu­rin. Na­da­lje, oso­bni po­rez ko­ji su gra­đa­ni pla­ća­li na pla­ću ski­nut je s ne­ka­daš­njih de­set na sa­mo je­dan po­sto, a opći­nski proračun je s 3,8 mi­li­ju­na sko­čio na 14 mi­li­ju­na ku­na. Ba­le su do­bi­le i ško­lu či­ja je gra­dnja 50 po­sto fi­nan­ci­ra­na sred­stvi­ma Mi­ni­star­stva i Ta­li­jan­ske uni­je, no dru­ga po­lo­vi­ca, dvo­ra­na, izlo­žbe­ni pro­stor i par­ki­ra­lište, fi­nan­ci­ra­na je nov­cem Opći­ne. Opći­na po­kri­va 50 po­sto troško­va pri­je­vo­za ­svim uče­ni­ci­ma, uklju­ču­ju­ći i sre­dnjoškol­ce, sva dje­ca s po­dru­čja opći­ne ko­ja stu­di­ra­ju do­bi­va­ju sti­pen­di­ju, svi umi­ro­vlje­ni­ci go­dišnje do­bi­ju uku­pno 700 ku­na, za sva­ko no­vo­ro­đe­no di­je­te do­bi­va se po pet ti­su­ća ku­na, a za sva­ki po­kop po­moć od ti­su­ću ku­na, piše Jutarnji list.