Iz baljanske prošlosti, života naših nona i pranona, nonića i pranonića
05.04.2018
U baljanskoj galeriji Ulika, otvorena je izložba "Sjećanja izvezena u Balama", na kojoj su izloženi eksponati stari i više od sto godina, a dijelom su naše kolektivne baštine i memorije. S obzirom da su predstavljene stvari- odjeća za odrasle i djecu, jastučnice, prekrivači, ručnici te odjeća za svadbu i sprovod, te izloženi komadi namještaja - kreveti, ormar, kolijevka za bebu, a sve to prikupljeno i posuđeno iz baljanskih kuća od njihovih domaćina i vlasnika, ova izložba doista i s punim nazivom nosi predznak kolektivna, emotivna i memorijska. Valja pri tom reći i da su, pored vlasnika izloženih eksponata iz baljanske prošlosti i života naših nona i pranona, nonića i pranonića, najzaslužniji za taj atraktivni vremenski vremeplov organizatori izložbe - djelatnici Etnografskog muzeja Istre, Turističke zajednice Bala i Općine Bale.
Jednostavni ukrasi
Kako je na samom otvaranju istaknula ravnateljica Etnografskog muzeja Istre Lidija Nikočević žensko rukotvorstvo u Istri ogleda se prije svega u dekoraciji uporabnih predmeta od tekstila, a oni su jednostavno ukrašeni monokromnim vezom u skladu s ekonomskim prilikama kraja 19. i početka 20. stoljeća. Baljanke su, naime, ukrašavale ručnike, posteljinu, spavačice i donje rublje, dječju odjeću, ukrase za napu i zavjese, a zbog nedostatka slobodnog vremena, kao i financija ukrase su ograničavale na "nužne". Međutim, nije bilo djevojke koja nije pripremila svoju dotu, prije svega posteljinu i ručnik buon giornoza za iznenadne doktorske posjete ili nije rasprostrla sugaman dei morti - pokrivajući svoje voljene pokojnike odajući time čast pokojniku i cijeloj obitelji. Ručni rad istarskih žena u najvećoj mjeri, osim funkcionalnosti, prati godišnji i životni ciklus običaja, rekla je između ostalog, Nikočević.
O izložbi je govorila Tamara Nikolić Đerić, kustosica Etnografskog muzeja i autorica izložbe, koja je naglasila da je riječ o iznimno vrijednoj izložbi koja ne bi mogla biti ostvarena bez suradnje samih Baljana, a to je ističe, i smisao etnografije koja spaja i povezuje institucije s domaćinima. Također, višestruko je zahvalila brojim suradnicima, kako muzealcima tako i volonterima , koji su obilazili domaćinstva objašnjavajući smisao i vrijednost izložbe koja se priprema. Upravo, posebne riječi zahvale uputila je suradnicama izložbe gospođama Ornelli Mazzan i Deliji Quarantotto, kao i autorici likovnog postava Ivani Čehić Rabljenović te Nikolini Rušac za dokumentaciju.
- Tehnička i estetska jednostavnost predstavljenih predmeta govore o teškom težačkom životu i snazi narodne umjetnosti koja nadilazi svakodnevicu i ulazi u povijest. Predmeti u vlasništvu baljanskih obitelji prenose duboke društvene vrijednosti koje se čuvaju generacijama predstavljajući time zajedničku kulturnu baštinu, rekla je Nikolić Đerić, dodavši i da su vještinu vezenja djevojčice učile kod časnih sestara. Uz rad u polju, pomoć
oko kućanskih poslova, te učenje u školi, bilo je nužno naučiti i vesti kako bi pripremile svoj miraz (dotu).
Obiteljsko nasljeđe
Na otvaranju izložbe, koju će posjetitelji Bala imati prilike razgledati do srpnja, upoznali smo i gospodina Predraga Andrijevića, koji nam je s velikim ponosom pokazao ručnike koje je izvezla njegova nona, ali i prekrivač kojeg mu je poklonila za vjenčanje. Ipak, najemotivniji je trenutak bio kad nam je pokazao dječju oblekicu, koju je izradila njegova majka, a koju je upravo on i to prije više od pet desetljeća nosio.
- Sve ove stvari, za mene imaju neprocjenjivu vrijednost. To je obiteljsko naslijeđe, to je moja obitelj, rekao nam je gospodin Andrijević, dodajući da je godinama ranije njegova majka tu odjeću brižno pohranjivala u škrinjama, a danas je on čuva i s punim srcem prezentira na izložbi. Uz Andrijevića, predmete za izložbu "Sjećanja izvezena u Balama", posudili su i izložili Arnella De Petris (Macan), Silvana Barbieri, Evelina Zanfabro, Sergio Grubić, Rita Cerin, Iris Obrovaz, Carmen Klarić, Gianni Grubich, Giorgia Pastrovicchio, Maria Grubich, Claudia Mitton, Maria Zanfabrom Milva Baričević, Giliola Knapich, Mario Obrovaz, Aldo Cergna i Pietro Pisani.
Ženski body - samo za Glas Istre
S obzirom da je na samom otvorenju bilo govora i o donjem rublju (koje nije izloženo), malo smo se pomučili doći do bar jednog eksponata. Srećom, našu je zamolbu uslišala Ivana Čehić Rabljenović, koja nam je potajice ustupila fotografiju ženskog bodyja. Dakle, što reći osim da su naše Baljanke i prije, baš kao i danas, bile i ostale svjetske i modno osviještene žene. (Napisala i snimila za Glas Istre Nina ORLOVIĆ RADIĆ)