Izbor tekstova iz medija o Balama
16.04.2015
Mediji često izvještavaju i pišu o događajima u Balama i prenose informacije iz rada Općine. Donosimo izbor tekstova objavljenih u hrvatskim medijima u posljednje vrijeme.
Bale - 180 milijuna eura za novu viziju života i turizma
Projektom koji mijenja krajolik donedavno siromašne istarske općine promijenit će se i način života stanovništva, ali i pogled na budućnost turizma u Hrvatskoj. Prostorno-programska studija baljanskog priobalja koju je realizirao Studio 3LHD ovih će dana biti predstavljena potencijalnim ulagačima. Tako se ideja koju je prije nekoliko godina plasirao Plinio Cuccurin, a koja je mnogima izgledala nestvarnom, primakla realizaciji. Konačna Programsko-prostorna studija bit će prezentirana u vidu knjige, koju dizajnira studio Cavapayer (koautori dizajna projekta) u utorak u 20 sati u Društvu arhitekata Zagreb. Tamo će govoriti i Cuccurin koji je izjavio: - Moja je vizija bila da Bale treba učiniti poželjnim za život najprije onima koji su tu rođeni, ali i svima drugima koji tu žele doći i prihvatiti ovaj način života. Nakon ove tri godine jednostavno sam ponosan na činjenicu da se od startne petorke prijatelja s kojima sam sjeo i pričao o tom projektu nedavno za Sveta tri kralja na sastanku okupilo dvadesetak suradnika koji danas rade na tom projektu. Tih dvadesetak ljudi zajedno sa svim stanovnicima općine doslovno živi za to mjesto i želi ga pokrenuti. Znanje i iskustvo koje sam želio prenijeti očito je naišlo na plodno tlo. Hoće li se sve ovo ostalo ostvariti u godinu, dvije ili tri godine, to je sada samo pitanje vremena, više ne postoji pitanje hoće li projekt uspjeti ili neće, to apsolutno više nije upitno - zaključuje Cuccurin. Istarska općina Bale sa svojih tek nešto više od tisuću stanovnika i osamdesetak četvornih kilometara površine posljednje je četiri godine zbog projekta Bale epicentar svojevrsnog političko-poduzetničkog eksperimenta. Incijator je Plinio Cuccurin, jedan od čelnih ljudi i najvećih dioničara Adris grupe, i sam rodom Baljanin, čija je nezavisna lista na izvanrednim izborima 2004. preuzela vlast u općini, a to je potvrdila i godinu dana kasnije. Uz konsenzus svih stranaka Cuccurin na neki način provodi projekt pretvaranja općine u funkcionalnu poduzetničku strukturu koja bi trebala funkcionirati na principima održivog razvoja te racionalnom korištenju prirodnih resursa baljanskog priobalja. S grupom istomišljenika inicirao je projekt Mon Perin koji uključuje aktivnosti udruge Mon Perin i istoimene tvrtke osnovane potkraj 2005. godine čiji su osnivači građani Bala, Općina Bale i "prijatelji Bala", kako se nazivaju osobe koje nisu stanovnici općine, a izrazile su želju da sudjeluju u projektu.
Zakup na 50 godina
Od početnog temeljnog kapitala od 12 milijuna kuna i 740 osnivača nakon gotovo tri godine došlo se do 30 milijuna kuna i 900 udjeličara, od čega većinu i dalje čine stanovnici i Općina te se bez njihove suglasnosti prema Društvenom ugovoru ne mogu donositi najvažnije odluke društva. Uloga tvrtke Mon Perin je da se na neki način poduzetnički brine o razvoju općine, prvenstveno da upravlja najvrednijim resursom, općinskim zemljištem na kojem je predviđena gradnja turističkih objekata. Građani Bala lani su se osobnim tajnim izjašnjavanjem odlučili, što je presedan u Hrvatskoj, da Općina ne prodaje svoje zemljište, već da ga daje u dugoročni zakup pa je tako tvrtka Mon Perin javnim natječajem zemljište na kojem se trenutno nalaze dva autokampa dobila u zakup na 50 godina, a u idućem koraku na tom bi zemljištu trebali dobiti i pravo građenja - objasnio je Cuccurin. Nakon tri uspješne godine pred Balama tek su najveći koraci: očekuju se suglasnosti na konačni prijedlog urbanističkog plana priobalja, uskoro se očekuje pokretanje značajnih gospodarskih aktivnosti na tom zemljištu putem strateških partnerstva s domaćim i stranim investitorima, a tvrtka Mon Perin paralelno bi se trebala potkraj godine pretvoriti u dioničko društvo i plasirati na tržište kapitala. Prostorno-programska studija baljanskog priobalja čija će se prezentacija održati u utorak u 19 sati u Društvu arhitekata Zagreb, izuzetno je važan dokument koji će ubrzo biti prezentiran i potencijalnim ulagačima. No Cuccurin objašnjava kako je bitno razlikovati to da se u Balama odlučilo da će se najprije stvoriti ideja i vizija te postići određeni stupanj razvoja da bi se tak nakon toga pozvali ulagači sa strane da sudjeluju u projektu. - Riječ je o obrnutom procesu od onog u salučaju Brijuni rivijere ili tvornice Rockwool, gdje se ili tek dala zemlja na raspolaganje ili se pojavio investitor sa svojom idejom a onda mu se dao prostor - objašnjava Cuccurin. A lokalna zajednica nije bila ta koja je procijenila koje lokalne resurse treba razvijati, dodaje. Općina je nedavno usvojila i Studiju ruralnog krajobraza, čime je određen način gradnje stancija, tradicionalnih starih istarskih seljačkih imanja kakvih je na području Bala osamdesetak i čija je obnova također u planovima. To je bio i uvjet da bi se tvrtka Mon Perin pojavila na natječajima za dugoročan zakup, odnosno da bi dobila mogućnost da izgradi i neku od tih stancija te da bi razvijala i ruralni turizam. - Urbanistički plan je dovršen i očekuju se suglasnosti ministarstava kulture i zaštite okoliša, no Cuccurin tvrdi da ne bi smjelo biti problema. Bitno je reći da se našom studijom ne diraju arheološka nalazišta, a gradnja nije predviđena na obalnom području već na okolnim brdima, 500-600 metara od obale, tako da ne očekujemo nikakvih poteškoća - objašnjava.
Studija isplativosti
Zadatak koji se našao pred Studijem 3LHD jedan je od onih zadataka o kojem sanja svaki arhitekt - izraditi urbano-programsku studiju cijelog, iznimno atraktivnog područja koje je zbog raznih povijesnih okolnosti ostalo neizgrađeno. Riječ je dakle o arhitekturi koja se bavi idejom života u zajednici, što je u hrvatskim okvirima potpuna novost. Silvije Novak iz 3LHD objašnjava financijsku konstrukciju: - Prema proračunima, ulaganja u priobalje iznosit će oko 180 milijuna eura, od toga bi 120 milijuna eura išlo u turističke objekte. Na obali se nalazi fortifikacijski kompleks Barbariga u koji je prema procjeni zajedno s infrastrukturom područja potrebno uložiti 60 milijuna eura. Studiju isplativosti radio je hotel Partner koji je dokazao da je riječ o isplativom ulaganju. - Dobili smo mogućnost i priliku, priča Silvije Novak, da radimo na projektu od samog početka, prije izrade prostornog plana općine. 3LHD je s timom suradnika napravio prostorno programsko rješenje i ponudio koncept turističkog proizvoda, procjenu investicije i studiju isplativosti u turističke projekte u baljanskom priobalju. U ovom je projektu izuzetno jaka sociološka komponenta kao i politika upravljanja prostorom. Urbanističkim planom je predviđeno da udaljenost smještajnih kapaciteta od obale bude oko sedamsto metara, kako bi obala na kojoj je predviđena gradnja tri rekreacijsko-zabavna centra ostala otvorena za korištenje svim turistima i posjetiteljima. Na devet kilometara netaknute obale i oko 450 hektara, ako je po planu, izbjeći će se svi problemi koji inače nastaju zbog neplanske gradnje.
Zaštita prirode
Arhitekti koji su javnosti najpoznatiji po splitskoj Rivi te višestruko nagrađivanom Mostu branitelja u Rijeci (među ostalim uručena im je i prestižna AR+d Award za najbolje arhitekte ispod 40.) projekt su radili i terenskim istraživanjem te su neko vrijeme i boravili s lokalnim stanovništvom. Cjelokupni projekt, navode, vodi računa o zaštiti prirodnog krajolika i ne predviđa veliku gradnju u prostoru. Poželjan razvoj je dakle onaj koji će najmanje utjecati na okoliš u smislu narušavanja prirodne i ljudski stvorene ravnoteže. Prema koncepciji razvoja općine sa 1200 stanovnika mjesto Bale bi funkcioniralo po principu grad hotel. U 80 postojećih stancija, koje su danas zapuštene (osim naravno nadaleko poznate Menengheti), nakon što bi se adaptirale i rekonstruirale, boravile bi obitelji koje bi se brinule o imanju te da gosti imaju sve preduvjete ugodnog boravka. - Na stanciji bi živjela jedna do dvije obitelji koje bi održavale stanciju, uzgajale agrokulturu lokaliteta te pružale visokokvalitetan smještaj suprotan masovnom turizmu. U priobalju automobilski promet ne postoji, a prometna sredstva bila bi električni vlak, električni automobil i bicikl. Cijelom će se području pristupati s dvije odredišne točke. Svi su objekti, navode iz arhitektonskog studija, javnog karaktera. - Nisu planirani rezidencijalni objekti kao ni privatni smještaj. Planirani smještajni kapacitet za čitavo područje je 1800 kreveta, a cijelo područje dnevno će moći primiti oko 3000 posjetitelja. Osim u stancijama raspoređenim po cijeloj općini posjetitelji će boraviti u tri nova hotela, gdje je većina smještajnih kapaciteta zamišljenih u studiji, a riječ je o hotelima San Polo, Colone i Paravia. Svi smještajni kapaciteti imaju četiri ili pet zvjezdica. Za hotel najviše kategorije prenamijenit će se i fortifikacija Fort Forno. Na obali će jedino biti sagrađena tri rekreacijsko-zabavna centra usko vezana uz lokalitete. Tamo će se nalaziti park, rekreacijski i wellness centar. Kako su kapaciteti za smještaj optimalni, cilj je planirati sadržaje koji mogu fukcionirati čitavu godinu i na taj način utjecati na produljenje turističke sezone. Na području fortifikacijskog kompleksa Barbariga za bogatu klijentelu predviđeno je golf-igralište sa 18 rupa, a fortifikacije Paravia prenamijenit će se u golf-klub. U Balama postoji 390 vrsta leptira, a od 1992. ovo područje vrijedno je nalazište kostiju dinosaura, sve su to podaci koji su iskorišteni u studiji. Na nalazištu ostataka dinosaura predlaže se gradnja paleontološkog edukacijskog parka koji bi se protezao od nalazišta ispod mora, preko obale prema unutrašnjosti. Bale se promoviraju i kao regija jedinstvenog maslinarstva sorte, "buža", te rezidencija plemenitaške venecijanske obitelji Bembo. Zamišljeno je i obilježavanje i vizualno oblikovanje bijelih cesta.
Najbolje čuvana tajna
Iz arhitektonskog studija dalje navode: - Prema agronomskoj studiji, općina je podijeljena na zonu maslinarstva, zonu vinogradarstva, ratarstva i ekološkog povrtlarstva. Stimulirala bi se proizvodnja sira na području mjesta Krmed, vina na području mjesta Golaša, Pižanovca i stancije Bembo, a ulja u mjestu Bale. Na taj način moguće je u gospodarskom smislu promovirati Bale kao grad ulja, Krmed kao grad sira i Golaš kao grad vina. Studijom se planira uređenje botaničkog vrta, konjičkog centra, uzletišta za balone na topli zrak, ronilačkog centra, maslinika iz 16. stoljeća, crkvica i vidikovaca. - Dobro razvedena obala, brojni zaljevi i plaže, bujna vegetacija, slikoviti krajolici te arhitektonsko i arheološko naslijeđe čine ovo područje jednim od najbolje čuvanih tajni u Hrvatskoj - smatraju u 3LHD-u te navode kako je upravo i filozofija njihova ureda "neprekidno istraživanje novih mogućnosti interakcije i intergracije arhitekture, društva i pojedinca", te kako su usmjereni na integraciju različitih disciplina, arhitekture, urbanog i pejzažnog krajolika, dizajna i umjetnosti. Na projektu su surađivali sa stručnjacima iz područja brendinga, turizma, zaštite kulturne baštine, marketinga i financija. Ova studija, navode, služi kao podloga za očitovanje i provjeru namjere za sve zainteresirane strane: cjelokupnu javnost, stručne interesne skupine, buduće investitore i buduće korisnike.
900 članova trgovačkog društva Mon Perin d.o.o.
Trgovačko društvo Mon Perin d.o.o. osnovano je krajem 2005. godine, a njegova posebnost proizlazi iz činjenice da su osnivači društva stanovnici općine Bale, sama općina Bale i prijatelji Bala. Oko 740 članova ovog društva u trenutku njegova osnivanja prikupilo je temeljni kapital vrijedan 12 milijuna kuna. Danas društvo ima više od 900 članova i kapital veći od 30 milijuna kuna. Temeljni cilj osnivanja i djelovanja društva je aktiviranje materijalnih i ljudskih resursa koji će biti pokretačka snaga i okosnica budućeg razvoja općine Bale. Potkraj 2008. godine planira se i preoblikovanje društva u dioničko društvo, a potom i izlazak na tržište kapitala.
Besplatni tereni za gradnju mladim obiteljima
Uz plan priobalja za građane Bala posebno je zanimljiv detaljni plan područja Grote, uz sjeverni rub povijesne jezgre samog mjesta Bale. Na 19 hektara ovog područja općina će u sustavu davanja prava građenja besplatno dijeliti terene za gradnju mladim obiteljima, kako bi ostajale u Balama i dale novi razvojni impuls starom gradiću koji danas ima tek trećinu nekadašnjeg stanovništva. Prvi natječaji za dodjelu građevinskog zemljišta kao pravo građenja mladima za jednu kunu, bilo da je riječ o postojećim stanovnicima ili o onima koji ovdje žele doći živjeti, kreću već u ožujku. Mladim obiteljima bit će namijenjeno 114 lokacija za gradnju, 36 u nizu koji će slijediti sadašnju gradnju uz cestu, 36 u dupleks i šest u samostalnim objektima. Uz brojne sadržaje i parkovno oblikovanje na zapadnom dijelu Grota moći će se graditi 23 rezidencijalne građevine, u kojima će se zainteresirani moći baviti i turizmom. Te će se građevine graditi po sadašnjem tipu gradnje, s tipičnim kortama i portunima, maksimalno visine jednog kata.
Sportska dvorana u Balama
Sportska dvorana u Balama, koja je sagrađena prošle godine, drugi je najveći objekt u mjestu, nakon crkve (nešto više od 1000 m2), budući da je dimenzija određena dimenzijama košarkaškog igrališta. Sagrađena je u samo 6 mjeseci. Realizacija je objavljena u jesenskom broju Wallpapera te na webu dezeena. Našla se i na naslovnici New European Architecture, posebnog izdanja arhitektonskog časopisa A10 Hansa Ibelingsa koji se smatra jednim od najuglednijih časopisa u Europi, gdje teorijski dio o hrvatskoj arhitekturi u broju piše Krunoslav Ivanišin. Konstrukcija dvorane je napravljena od betonskih ploča, izvana obložena kamenom. Arhitekti su posebno vodili računa o mjerilu prostora u koji su insertirali veliki javni volumen, te materijalu koji je prepoznatljiv, ali primijenjen na drukčiji, suvremen način.
Kakvu će korist imati Baljani?
Isprepletene aktivnosti Općine te udruge i istoimene tvrtke Mon Perin donijele su brojne koristi žiteljima male istarske općine, mnoge od njih vrlo izravne. Cijena općinskog građevinskog zemljišta porasla je u posljednje tri godine sa 25 na 140 eura. To je benefit koji pokazuje svima onima koji imaju nekretnine da te nekretnine sada mogu unovčiti za znatno veći iznos - kaže Cuccurin. Nadalje, osobni porez koji su građani plaćali na plaću skinut je s nekadašnjih deset na samo jedan posto, a općinski proračun je s 3,8 milijuna skočio na 14 milijuna kuna. Bale su dobile i školu čija je gradnja 50 posto financirana sredstvima Ministarstva i Talijanske unije, no druga polovica, dvorana, izložbeni prostor i parkiralište, financirana je novcem Općine. Općina pokriva 50 posto troškova prijevoza svim učenicima, uključujući i srednjoškolce, sva djeca s područja općine koja studiraju dobivaju stipendiju, svi umirovljenici godišnje dobiju ukupno 700 kuna, za svako novorođeno dijete dobiva se po pet tisuća kuna, a za svaki pokop pomoć od tisuću kuna, piše Jutarnji list.